MKB-10 poglavlje XIII: Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

Posttraumatska bol u zglobovima

Artroza Degenerativna bolest zglobova, osteoartroza, hipertrofični osteoartritis Artroza je kronična bolest cijelog zgloba obilježena razaranjem i gubitkom zglobne hrskavice uz druge artikularne promjene, poput hipertrofije kosti stvaranje osteofita. Dijagnoza se potvrđuje radiološki. Liječenje se sastoji iz fizikalnih mjera uključujući rehabilitacijufarmakoterapije i kirurških zahvata.

posttraumatska bol u zglobovima

Artroza, osteoartroza ili osteoartritis OA je najčešća bolest zglobova, koja obično postaje simptomatska u 40—im i 50—im godinama i skoro je uvijek nazočna u dobi od 80 god.

Ipak, samo polovica osoba s artrotskim promjenama ima izražene tegobe.

posttraumatska bol u zglobovima

Artroza u muškaraca prije U dobi od 40 do 70 god. Podjela Posttraumatska bol u zglobovima se dijele na primarne idopatske i sekundarne. Primarna se artroza veže uz neke zglobove kondromalacija patele je npr. Ako primarna artroza napadne više zglobova, razvrstava se kao primarno generalizirana OA. Obično se dijeli prema lokalizaciji npr.

U kategoriju nesvrstanih poremećaja zgloba kuka ubrajamo: Idiopatsku aseptičnu nekrozu glave femura u odraslih IANGF Protruziju acetabula Škljocavi kuk Ostale rjeđe bolesti zgloba kuka U nastavku pročitajte kako možete prepoznati i razlikovati različite poremećaje zgloba kuka s obzirom na podrijetlo njihovog nastanka, simptomatologiju koju uzrokuju te kada je vrijeme za javiti se liječniku. Važno je naglasiti da su simptomi koje vežemo uz zglob kuka najčešće nespecifični, što znači da se simptom poput šepanja može javiti i u najbezazlenijim, ali i u najtežim poremećajima kuka.

Sekundarna OA je posljedica promjena u mikrookolišu hrskavice. Tu idu značajne ozljede, urođene abnormalnosti zglobova, metabolički otkloni npr.

RA, giht, kondrokalcinoza. Patofiziologija U zdravim je zglobovima trenje minimalno; oni se normalnom upotrebom ne troše, kao ni preopterećenjem, pa ni ozljedama. Hijalina hrskavica je avaskularna, aneuralna i alimfatična. To su stanice s najdužim životnim ciklusom u organizmu koji liječnik liječi bolove u zglobovima stanicama CNS—a i mišića.

Struktura i funkcija hrskavice ovise o pritisku npr.

Avaskularna nekroza

Artroza počinje mehaničkim oštećenjem tkiva npr. Ozljeda tkiva potiče kondrocite na stvaranje proteoglikana i kolagena. Povećava se međutim i stvaranje enzima koji razaraju hrskavicu te upalnih citokina, koji su i normalno nazočni u malim količinama. Upalni medijatori pokreću inflamacijski ciklus, koji dodatno stimulira kondrocite i obložne stanice sinovije, da bi konačno razgradio hrskavicu.

  1. Boli me kuk – najčešći uzroci bolnog kuka – Poliklinika Ribnjak
  2. Bol u kukovima nakon trčanja
  3. 1. faza liječenja artroze koljena
  4. Generalno OA je u porastu nevezano za spol i njena rasprostranjenost se povećava sa godinama starosti, postaje najčešća bolest zglobova.

Kondrociti podliježu apoptozi. Kad je hrskavica jednom razorena, izložena kost postaje kompaktnija i sklerotična.

Tegobe zbog kojih se pacijent može javiti na pregled

Artroza napada sva zglobna tkiva. Supkondralna kost se prvo stvrdnjava, potom bude podložna infarciranju, da bi kasnije postala porozna s posttraumatska bol u zglobovima supkondralnih cista. Pokušaji reparacije uzrokuju supkondralnu sklerozu i osteofite na rubovima zgloba, ne bi li ga stabilizirali. Sinovija buja uz znakove upale i stvaranje manje viskoznog izljeva.

Podražaj periartikularnih tetiva i ligamenata posttraumatska bol u zglobovima tendinitis i kontrakture. Kako se smanjuje pokretljivost zgloba, tako slabe i okolni, potporni mišići. Menisci pucaju i skloni su drobljenju. Spondiloza artroza kralježnice na razini kralježaka dovodi do zadebljanja i proliferacije stražnih longitudinalnih ligamenata sa stvaranjem poprečnih pregrada koje pritiskaju prednje dijelove kralježnične moždine, uz bujanje ligamenta flava, koji znadu komprimirati njene stražnje dijelove.

Avaskularna nekroza Osteonekroza; ishemična nekroza kosti; aseptična nekroza; osteochondritis dissecans Avaskularna nekroza predstavlja fokalni infarkt kosti, u sklopu niza stanja ili je idiopatska. Posljedice mogu biti teške artroze. Manifestira se bolovima u kosti ili u susjednom zglobu. Rana se dijagnoza najbolje postavlja pomoću MR.

Klinička slika Početak je uglavnom postupan i zahvaća tek jedan ili dva zgloba. Prvi simptom je bolnost, koja se često opisuje kao duboka, pogoršava se opterećenjem, a olakšava mirovanjem, da bi konačno postala manje—više trajna.

Kako artroza napreduje, pokretnost zgloba se sužava uz bolnost, krepitacije ili osjećaj struganja. Bujanje hrskavice, kosti, ligamenata, tetiva, kapsula i sinovije uz veće ili manje zglobne izljeve dovodi do karakterističnih uvećanja artrotskih zglobova.

MKB-10 poglavlje XIII: Bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva

Kasnije se znadu javiti i fleksione kontrakture, dok je iole značajniji sinovitis rijedak. Većinom su zahvaćeni distalni DIP i proksimalni PIP interfalangealni zglobovi s pojavom Heberdenovih ili Bouchardovih čvorića, zatim prvi karpometakarpalni zglob, intervertebralni i zigoapofizni zglobovi cervikalnih i lumbalnih kralježaka, prvi metatarzofalangealni zglob, kuk i koljeno.

Cervikalna i lumbalna spondiloza uzrokuje mijelopatiju i radikulopatiju, no klinički znaci mijelopatije su obično blagi, dok radikulopatija zna biti izražena, ali ipak rijetko jer su živčani korjenovi i gangliji dobro zaštićeni. Ponekad se javlja insuficijencija vertebralnih arterija, infarkt kralježnične moždine ili pritisak osteofita na jednjak. Tegobe polaze i iz supkondralne kosti, ligamenata, sinovije, periartikularnih burza, kapsula, mišića, tetiva, diskusa ili periosta jer su sve ove strukture osjetljive na bol.

U moždini supkondralne kosti zna porasti venski tlak s izazivanjem boli katkad se naziva "koštana angina". Koksartroza postupno sužava pokrete u kuku. Bol se zna projicirati u prepone, prema trohanteru ili referirati u koljeno.

Osjetljivost na pritisak i bol pri pasivnim pokretima javljaju se razmjerno kasno, čemu pridonose spazam mišića posttraumatska bol u zglobovima kontrakture. Opažaju se i drugi deformiteti te subluksacije. Dijagnoza Na OA treba posumnjati pri postupnom razvoju simptoma, osobito u starijih osoba.

Poremećaji vezani uz kuk: vrste, simptomi, liječenje

U tom slučaju treba snimiti radiogram većine simptomatskih zglobova. Obično se otkrivaju marginalni osteofiti, suženja zglobne pukotine, povećana gustoća supkondralne kosti uz formiranje cista i remodeliranje te artikularni izljevi.

Često nakon ozljeđivanja ostaje smanjena funkcija i bol. To su tegobe koje prvo mogu biti izdržljive, a kasnije se pogoršati ili nastupiti stanja trajno smanjene funkcije. Stopalo i gležanj potrebno je ponovno pregledati, jer nakon što je primarna ozljeda zacijelila, može zaostati deformitet ili se razviti kompenzatorni ispad funkcije, koji s vremenom razvija sve veće tegobe u istom stopalu. Posttraumatska bolna stopala i gležnjevi liječe se potrebnim operacijama na zglobovima, kostima, tetivama, ligamentima i artroskopski, indicirane posebno prema ozljedi svakog stopala. Sportske ozljede stopala i gležnja nestabilnosti Ahilova tetiva ozljede tetiva i ligamenata stopala Moderni sport za sportaša je sve zahtjevniji, naprezanja struktura su sve veća, a sa druge strane povećava se broj rekreativnih sportaša, te se i na taj način povećava broj ljudi koji su izloženi takvim sportskim ozljedama.

Suženje zglobnih pukotina koljena prije će otkriti snimci u stojećem položaju. Laboratorijski su nalazi uredni, ali koriste pri isključivanju drugih stanja npr. RA ili otkrivanju bolesti koje uzrokuju sekundarnu artrozu. Artrotske promjene izvan uobičajenih zglobova govore za sekundarnu OA pa se daljnjom obradom traga za primarnim otklonom npr. Prognoza i liječenje Artroza je većinom sporadično progresivna i povremeno se zaustavlja ili popravlja na nepredvidljiv način.

Voda u koljenu – uzroci i liječenje

Ciljevi liječenja su suzbijanje boli, održavanje pokretljivosti zgloba i unapređenje lokalne i opće funkcije. Osnovno se liječenje zasniva na fizikalnim mjerama rehabilitacije, na vježbama snage, fleksibilnosti i izdržljivosti, na potpornim uređajima i na podešavanju svakodnevnih aktivnosti. Farmakoterapija i kirurški zahvati su tek dopunske mjere.

posttraumatska bol u zglobovima

S rehabilitacijom je najbolje otpočeti prije nastupa invaliditeta. Vježbe mogu zaustaviti pa čak i restituirati artrozu koljena i kuka.

Svakodnevno treba provoditi vježbe istezanja. Iole duža imobilizacija pogoduje kontrakturama i pogoršava klinički tijek, ali je nekoliko minuta odmora npr. Korisno je podešavanje dnevnih aktivnosti. Bolesnik sa spondilozom, koksartrozom ili gonartrozom treba izbjegavati duboke, mekane fotelje i naslonjače s nepovoljnim položajem tijela i otežanim ustajanjem.

Redovito postavljanje jastuka pod koljena potiče kontrakture pa ga isto treba izbjegavati.

Osteoartritis - degenerativna bolest zglobova

Bolesnicima su najbolje stolice s ravnim naslonom bez nagiba, čvrsti ravni kreveti s obrubom, a sjedala automobila trebaju biti pomaknuta naprijed, ali udobna. Moraju provoditi posturalne vježbe, nositi čvrstu ili sportsku obuću i ne prekidati zaposlenje ni fizičku aktivnost. Farmakoterapija je dopuna navedenim mjerama. Ponekad je potrebna intenzivnija analgezija. NSAR, uključujući i koksibe, dolaze u obzir kod refraktornih bolova ili znakova upale.

Mogu se uzimati zajedno s drugim analgeticima npr. Posttraumatska bol u zglobovima u niskim dozama ponekad ublažuju bolove iz napetih mišića koji trebaju podržavati artrotske zglobove.

Starijim bolesnicima međutim uzrokuju previše nuspojava uz minimalni boljitak. Oralni kortikosteroidi nemaju mjesta u liječenju artroze, ali zglobne injekcije depo—pripravaka suzbijaju bolove i poboljšavaju pokretljivost pri izljevu ili znacima upale. Sintetski hijaluronani analozi hijaluronske kiseline, normalne sastojine zgloba se mogu injicirati u koljeno gdje znadu smanjiti bolove na duže vrijeme do 1 god. Razna pomagala suzbijaju bolove i poboljšavaju funkciju kod spondiloze, gonartroze ili karpometakarpalne artroze palca, ali ih moraju pratiti specifični programi vježbanja.

Pri erozivnoj OA razgibavanje u toploj vodi sprječava kontrakture. Dolaze u obzir i drugi postupci suzbijanja boli, poput akupunkture, perkutane elektrostimulacije i lokalnog utrljavanja npr.

Laminektomiji, osteotomiji i totalnoj artroplastici se pristupa tek kad zakažu sve ostale intervencije. Ti se navodi sada klinički provjeravaju, kao i druga eksperimentalna liječenja.

U ovom poglavlju:.